Trg slobode 5 ,
Koprivnica

Kategorija:

Predrasude 

 ISTRAŽIVANJE POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA

 

Raširenost spolnih stereotipa i predrasuda među mladima 

Iz različitih se izvora može čuti kako živimo u tradicionalnom, konvencionalnompa i konzervativnom društvu.Ustaljena uvjerenja, uopćena mišljenja, generalizacije o pojedincima ili određenim skupinama ljudi svuda su oko nas.Riječ je o predrasudama koje suuvjetovane kulturnim i povijesnim naslijeđem, društvenim i obiteljskim okruženjem. Temelje se na osobnom uvjerenju, a ne na dokazanim činjenicamaPojednostavljena i vrlo često iskrivljena mišljenja o nekim osobama, situacijama, idejama, grupama ljudi – stereotipiprenose se odgojem, medijima te utječu na odnose među ljudima.

Stereotipi i predrasude u školskom okruženju 

Među učenicima u mojoj školi prisutni su stereotipi i predrasude na osnovu razlike u spolu. Predrasude i stereotipi često su uzrok omalovažavanju i vrijeđanju među učenicima. U mom se razredu može čuti kako su dečki glavni i jači, a djevojke nježne, emotivne, zahtjevne… Osim što narušavaju odnose, spolni stereotipi sputavaju osobu u ostvarivanju svojih talenata. Osoba se često prilagođava ulozi koja joj se nameće i ne trudi se razviti svoje individualne potencijale.

Istraživanje o predrasudama među mladima

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava među učenicima moje škole provedeno je istraživanje o razumijevanu pojmova predrasuda stereotip te shvaćanju njihovog utjecaja na oblikovanje stavova. U anketnom upitniku sudjelovalo je 92 učenika u dobi od 12 i 13 godina. Cilj istraživanja bio je utvrditi jesu li mladi naše škole svjesni postojanjaspolnih stereotipa društvu, stereotipnog prikazivanja u medijima tekako doživljavaju stereotipe u školskom okruženju. Rješavanjem upitnika učenici su imali mogućnost analizirati i preispitati svoja vlastita vjerovanja te upotrijebiti novu svjesnost za moguće promjene u vjerovanjima i ponašanjima

prvome dijeluupitnika pitanja su se odnosila na osobne stavove i uvjerenja.Većina učenika (78 %) smatra da sposobnosti ne ovise o spolu, već individualnim karakteristikama. No, iz odgovora na pitanje o razlikovanju spolova prema inteligenciji moglo vidjeti da je dio učenika pod utjecajem spolnih stereotipa. Da su inteligentnije osobe ženskog spola kaže 5 % učenika, a čak 17inteligentnijima smatra osobe muškog spola. Po pitanju emotivnosti 43 % učenika smatra da su osobe ženskog spola osjećajnijeS tvrdnjom da je za dječake plava boja, a za djevojčice roza slaže se 17 %, a djelomično slaže 10 % učenika. Da djevojčice više pričaju od dječaka kaže 36 % učenika, dok se 30 % djelomično slaže s tom tvrdnjom. 18 % njih kaže da su dječaci bolji matematičari, a djelomično se s tim slaže 22 % učenika. Većina učenika pokazuje odstupanje od stereotipnih mišljenja po pitanju bavljenja sportovima; 69 % smatra da se dječaci i djevojčice mogu baviti sportom koji žele i koji im pruža zadovoljstvo, iako 13 %  zastupa uvjerenje da se djevojčice ne bi trebale baviti grubim sportovima, dok dečki ne bi trebali plesati.

Utjecaj društvenog i obiteljskog okruženja na stvaranje spolnih uloga

U drugome dijelu upitnika učenici su mogli izraziti svoja razmišljanja o društvenim ulogama muškarca i žene. S podjelom na muške i ženske poslove ne slaže se 59 % učenika, 17 % učenika kaže da im je svejedno, a čak se 23 % učenika slaže s takvom podjelom jer svatko ima svoje mjesto. Učenici su naveli kako poznaju više osoba ženskog spola koje kuhaju, usisavaju kuću, vole kupovati, češće izražavaju osjećajelakše se uvrijede, imaju bolje ocjene u školi, dok im je s druge strane poznato više osoba muškog spola koje dobro voze automobil, dobro poznaju tehnologiju, imaju više prijatelja.Odgovori odražavaju prikaz društvenih uloga koje se u našoj kulturi smatraju prikladnima za osobu pojedinog spola; osobe ženskog spola odgajane su i upućivane na brigu o obitelji i kućanstvo, imale su više slobode u izražavanju osjećaja, dok su osobe muškog spola upućivane na tehničke poslove te su imale više slobode za druženje ibavljenje različitim aktivnostima. Obitelj se smatra najutjecajnijim socijalnim okruženjem u kojem nastaje spolno tipiziranje. Da djevojčice trebaju biti lijepe, nježne, osjećajne, mile, dobre, poslušne od starijih je ukućana čulo 34 % učenika, a 27 % je navelo da su im stariji govorili kako dječaci ne smiju pokazivati emocije jer „dječaci ne plaču“. Učenici su navodili primjere osobnih susreta sa stereotipima: htjela sam igrati videoigre, ali je moja obitelj rekla da videoigre nisu za djevojčice, sestra se na dnevnoj bazi svađa s tatom o muško-ženskim poslovima, djed mi je rekao da moram biti uredna i znati kuhati jer sam žensko, moji su smatrali da neću biti dobra u nekom sportu jer sam djevojčica, kad sam bio malen, rekli su mi da sam cigan, da sam prljav… 

Utjecaj medija na stvaranje stereotipa i predrasuda 

Učenici navodeda mediji (73 %) i društveno okruženje(56 %) najviše utječu na stvaranje stereotipa. Većina učenika ističe da se djevojčice u medijima prikazuje kao nježne i osjećajne, a dječakekao zaljubljenike u videoigre, spretne, vješte. Primijetili su da se žene u medijima prikazuje kao opterećene muškarcima, modom i izgledom, a muškarce kao poduzetne, hrabre avanturiste, dok se starije ljude često prikazuje kao neobrazovane, zaostale. Takvim prikazima nameću se ponašanja koja bi trebali slijediti kao općeprihvaćena. Većina učenika smatra da žene nemaju jednaka prava, da se žene u znanosti i politici ne doživljava jednako ozbiljno i kompetentno kao muškarce. Učenici su bez problema naveli imena tri muška znanstvenika, dok je tek nekolicina znala navesti pokoje ime žene znanstvenice.

utjecaju stereotipa i predrasuda na međuljudske odnose razgovarali smo sa socijalnom pedagoginjom Dijanom Lukačić. S obzirom na to da su stereotipi i predrasude sveprisutna pojava te utječu na sve nas, važno ih je prepoznatiTrebamo biti svjesni da su djeca kao spužve te da sve što od najranije dobi vide i čuju u obitelji, kasnije u školi te u svojoj zajednici i u medijima, utječe na njihovo ponašanje, stavove i svjetonazore. Tako upijaju i stereotipe kojima su okružena -navodi socijalna pedagoginja

Odgojem za ravnopravnost 

Većina učenika prepoznaje prisutnost stereotipa i predrasuda u svojem okruženjuDa je među mladima rašireno stereotipno poimanje djevojčica i dječaka navodi 45 % učenika, 37 % primjećuje da među mladima postoji isključivanje na temelju određenih karakteristika, a 40 % svjedoči da djevojčice i dječaci sami sebe svrstavaju u stereotipne okvire. Učenici smatraju (67 %) da bi tijekom redovitog obrazovanja trebalo više govoriti o ravnopravnosti među spolovima i poštivanju razlikaVažno je kod djece i mladih razvijati kritičko mišljenje koje omogućuje prepoznavanje predrasuda, kao i njihove sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama, zatim učiti ih razumijevanju i poštivanju različitosti, razvijati toleranciju i empatiju, odnosno uživljavanje u tuđu situaciju kako bi ih se potaknulo da zamisle i dožive emocije koje doživljavaju oni koji su meta predrasuda– potvrđuje socijalna pedagoginja Dijana LukačićTime bismo bili na dobrom putu da ostavimo predrasude iza nas.

Sara Višak, 7.a

Kategorija:

Priroda

Svijet se u zadnjih pedesetak godina znatno promijenio, a tehnologija je razvijenija nego ikada prije. Mislim da se većina nas može složiti s time da je ovaj nalet tehnologije bio iznimno pogodan za sve aspekte današnjice. Kao samo prosječne osobe imamo iznimno lagan pristup svim mogućim informacija i medijima, omogućeni su nam razgovori i pozivi sa svojim bližnjima bilo kada i bilo gdje, omogućeni su nam lijekovi za većinu bolesti, imamo platforme za iskazivanje svojih mišljenja i stajališta… Lista se nastavlja. No, ovaj nalet tehnologije je također donio i mnogo neželjenih posljedica: mogućnost širenja opasnih i lažnih informacija, zagađivanje okoliša kao i temu na koju bih se htio danas fokusirati, ovisnost o internetu. „Trebaju li mladi provoditi više vremena u prirodi?“ jedno je od najčešćih pitanja koje se spominje kada se govori o ovisnosti o internetu. Ovo pitanje je jednim dijelom povezano sa svim izjavama koje se okreću na, tako rečenu, lijenost i općenitu nesamostalnost mlađih generacija. No, jesu li ova pitanja opravdana?

Bez ikakvih argumenata, mogu odmah reći: „Da, mladi bi trebali provoditi više vremena u prirodi.“ Istina je da mi, mlađe generacije, provodimo previše vremena na igricama i mobitelu, a premalo u prirodi. Naravno, svatko je drugačiji i svatko provodi različitu količinu vremena u prirodi.  No, dok se ostali izvori i tekstovi fokusiraju samo na negativnosti ovog ponašanja, ja bih volio reći i pozitivne strane interneta. Često se za ovo „ponašanje“ kod mladih krive videoigrice i internet, ali su također često zaboravljene njihove dobre strane te zbog toga ispadnu kao stvari koje mlađim generacijama truju mozak. Potpuna je istina da mnogi od nas znaju provoditi previše vremena igrajući igrice, uključujući i mene. Priznajem da sam potrošio previše vremena na igrice, no lagao bih kada bih rekao da se nisam pritom zabavljao. Kroz godine sam prikupio puno lijepih i posebnih sjećanja igrajući videoigrice s prijateljima i vjerujem da ću se nekih sjećati kada i ostarim. Vrlo dobar primjer bila bi igrica Amonguskoja je fokusirana na komunikaciju i namijenjena je igranju s prijateljima. Dapače, osnovali smo grupu na Viberu kako bismo je zajedno mogli igrati kada se ne možemo naći, recimo navečer. Tek smo nedavno počeli igrati, a već smo se odlično zabavili. Internet i internetske stranice su također vrlo važni dijelovi našega života. Omogućuju nam dijeljenje svojih mišljenja i stavova, učenje, istraživanje, prikupljanje znanja i zabavu. U vremenu provedenom na YouTube-u uspio sam naučiti mnogo korisnih informacija, otkrio mnogo novih hobija i interesa te se usput i odlično zabavio. No, važno je još jednom spomenuti sve loše učinke igrica i interneta. Videoigrice jesu vrlo zabavne, ali nam, ako nismo oprezni i dovoljno samostalni, mogu odvući pozornost od škole, prijatelja i dapače cijelog života. Nezdravo je biti cijeli dan pred ekranom. Djeca smo, što znači da živimo u razdoblju kada se najintenzivnije razvijamo i učimo. Bila bi velika šteta da svoj najvažniji dio života provedemo pred ekranom. Isto vrijedi i za internetske stranice i internet. Pošto svatko može reći što god želi, internet je pun takozvanih „trollova“ koji šalju, govore i prenose lažne i opasne informacije. Također, mnoga istraživanja su pokazala da internetske stranice kod korisnika izazivaju veće samopouzdanje, ali manju samokontrolu. Internetske stranice znaju biti pune loših, čak i neprihvatljivih trendova koje onda zatim populariziraju i čine ih da izgledaju prihvatljivima i nužnima. Zato sam odlučio, barem zasada, ne imati Facebook, Instagram, Snapchat i ostale slične društvene mreže. I sve ovo, videoigrice i internet, mladima oduzimaju pažnju od ostalih aktivnosti i interesa.

Možemo zaključiti da vrijeme na igricama i internetu moramo, kao i sa svime na ovome svijetu, balansirati s vremenom provedenim u prirodi. Priroda je istinski prelijepa te bi bilo šteta propustiti uživanje u prirodi. Imam puno lijepih sjećanja kada sam se s prijateljima vozio biciklima po šumi ili kad sam išao s ocem brati vrganje i skupljati kestene. No, također ne bih rekao da je vrijeme za monitorom propušteno vrijeme. Kako je logičar i filozof Bertrand Russell rekao: „Vrijeme koje uživate nije izgubljeno vrijeme“, mislim da bi u današnje vrijeme bilo prikladnije pitanje: „Kako mladi provode svoje slobodno vrijeme?“

Luka Kiš, 8.d

Literarni rad sudjelovao na školskoj i međuopćinskoj smotri LiDraNo.

Kategorija:

Oduvijek sam htio govoriti o često nezamijećenoj muzici videoigrica, ali i istaknuti neke skladbe iz njih koje su mnogima mojih godina promijenile pogled na muziku. Videoigrice i glazba idu zajedno kao maslac od kikirikija i džem. Možete imati jedno bez drugoga, ali ćete onda propustiti potpuno iskustvo.

Kako glazba upotpunjuje iskustvo igranja

Kristofer Maddigan je 2017. skladao glazbu za vrlo kreativnu i ambicioznu videoigricu Cuphead, koja je bila osmišljena da sliči specifičnim crtićima 1920-ih. Kristofer je pred sobom imao veliki zadatak - napraviti glazbu koja bi odgovarala specifičnom tonu Cupheada. Morao je glazbu učiniti veselom, zaigranom i živahnom, a u svome zadatku je i više nego uspio. Skladbe su ispunjene stilom i originalnošću te su isprepletane notama avanture i zabave. Bez skladbe borba bi ostala bez tog vrhunskog i teško objašnjivog spektakla. Bez te nevidljive sile koja vas vuče dalje, igra postane pomalo dosadna i osjeća se nedovršeno. Kao što je i skladba ovisila o tonu Cupheda, tako je i sam ton Cupheada ovisio o skladbama kojima je prožet.

Zamislite koliko je vremena i truda potrebno da glazba za videoigricu zvuči „kako se spada“. Vi igrate videoigricu, vi ste glavni lik i vi proživljavate sve trenutke vašega heroja. Morate biti motivirani da nastavite dalje. Ušli ste u nepoznati svijet i skladatelj vas mora uvući u njega svojom muzikom. On vam mora predstaviti atmosferu koju igrica pruža. Kompozitor mora napraviti nešto što zvuči lijepo, gradi atmosferu i može se ponavljati. Uzmimo, na primjer, videoigricu Minecraft. Vjerojatno je najprodavanija igrica ikada, i to s dobrim razlogom. Pruža vam osjećaj slobode i daje vam sve moguće materijale da svoju maštu prebacite u materiju. Dok ju igrate, obuzeti ste osjećajem mira i smirenosti. Baš je zato Daniel Rosanfeld, bolje znan kao C418, napravio glazbu koja paše s tonom i osjećajima koje igrač proživljava dok igra Minecraft. Kreirao je skladbe koje igrača bacaju u trans i daju mu do znanja: „Hej, radi što hoćeš. Izgradi farmu. Napravi dvorac. Osnuj selo. Samo se zabavi. Ok?“ Svojom je glazbom omogućio igraču da se opusti i pusti svojoj mašti na volju.

Glazba omogućava doživljaj pustolovine i avanture

Kao još jedan primjer uzmimo glazbu igre Hollow Knight, koja je ujedno i moja omiljena videoigrica. Dok ju igrate, svaki je trenutak doživljaj pustolovine i avanture. Znate da se iza svakoga kuta i puta nalazi nova avantura i nova područja za istražiti. Njezin kompozitor Christopher Larkin stoga je napravio skladbe koje u igraču bude avanturistički duh te ga navode da pronađe nove moći i snažnije čarolije kako bi mogao još više istraživati. Također, glazba podsjeća igrača da stane i uživa u ljepoti razrušenog kraljevstva koje istražuje. Zbog mnogih borbi koje su prožete svijetom ove videoigre, Christopher je morao napraviti glazbu koja bi igraču dala do znanja da ga čeka opasan neprijatelj. Svaka veća borba ima vlastitu epsku skladbu koja igraču nalaže da se pripremi za veliki izazov.

Glazba u videoigricama nije uvijek igraču poslužena pred lice, ponekad samo može biti dio prirode, kao npr. dalji jukebox koji možda neće svatko primijetiti, ali će svejedno približiti svijet svakom igraču. Glazba se još može nalaziti u naslovnom zaslonu, u trenutcima kada se dogodi neka posebna situacija ili samo kako bi u igraču izazvala neki poseban osjećaj. Možemo za primjer uzeti igru Metal Gear Solid 3 i njezinu takozvanu „ljestve-scenu“. Na pola puta vašeg penjanja na podosta dugim ljestvama nepoznata žena počne pjevati glavnu pjesmu igre. I dok se polako penjete, sjetite se svojeg krajnjeg cilja i razloga zbog kojega se borite i uopće igrate. Želim reći da glazba u igricama može imati i puno dublja značenja od samo pozadinske muzike.

Glazba kao posebna mehanika u videoigri

Glazba također može biti cijela posebna mehanika u videoigri. Najvjerojatnije je najbolji primjer za ovakvu svrhu glazbe Legend of Zelda: Ocarina of time. Instrument zvan ocarina je uistinu bilo genijalno rješenje. Pretvorite glazbu koju svirate u određene događaje koji će promijeniti svijet oko vas. Ova glazba je mogla biti zamijenjena s napisanim komandama, ali su je dizajneri igrice odlučili koristiti na poseban i originalan način. Još jedan primjer možemo uzeti iz Minecrafta, igri u kojoj su specifični noteblokovi posebni blokov koji proizvode muziku. Oni zahtijevaju više vještina: znanje o redstonu (koji je uglavnom struja u Minecraftu) i znanje o glazbi. Iako su noteblokovi vrlo teški za korištenje, s njima igrač ima beskonačnu slobodu stvarati vlastitu muziku. Na internetu možete naći stotine različitih pjesmi odsviranih samo od ovih blokova.

Nadam se da sam vam uspio približiti važnost i apsolutnu ljepotu glazbe u videoigricama. Muzika je uistinu najmoćniji alat za gradnju atmosfere. Čak i ako niste igrali ni jednu videoigricu u svojem životu, možete razumjeti kakvu je viziju i atmosferu kompozitor htio stvoriti dok je izrađivao glazbu za videoigricu.

Za izradu ovog rada koristio sam svoja vlastita iskustva te mnoge primjere koje sam pronašao na internetu.

Moj videouradak o glazbi u videoigricama možete pogledati na poveznici:

https://bit.ly/3r96DBX

Luka Kiš, 8.d

Kategorija:

Kako provjeriti informacije na internetu

Lažne vijesti danas se šire brže nego prije radi interneta uz pomoć kojega samo jednim klikom u roku od nekoliko sekundi možemo proslijediti informaciju velikom broju ljudi. Stoga je prije dijeljenja važno provjeriti informacije kako ne bismo dijelili nešto što bi moglo biti netočno te na taj način zbunili, ugrozili nečije stavove i razmišljanja. Mnogo sam puta posumnjala u pouzdanost informacija s različitih web stranica zbog toga što nisu djelovale realistično. Ukoliko se na nekom portalu objavljuju nevjerodostojni sadržaji, čitatelji gube povjerenja u taj medij. Lažne vijesti mogu utjecati na naše stavove i mišljenja, čine nas naivnima i prevarenima. Ponekad i sami možemo zaključiti da vijest nije točna, ali ponekad je to mnogo teže razotkriti.

Važno je provjeravati sadržaje, informacije i poruke koje primamo putem medija, osobito na društvenim mrežama. Treba biti svjestan da su informacije koje se šire unutar zatvorenih grupa na društvenim mrežama interpretirane od strane privatnih osoba, često ne prikazuju činjenično stanje, već su odraz nečijeg osobnog mišljenja. Informacije na internetu procjenjujem na način da provjerim tko je autor, što se o njemu može saznati na samoj stranici, pregledam Impressum (ili kategoriju O nama) na stranici na kojoj čitam vijest, pretražim druge izvore o toj temi, usporedim informacije. Za relevantnost mnogih informacija bitna je ažurnost, stoga redovito provjerim datum i vrijeme objave. Na radionici „Lažne vijesti“ naučili smo kako provjeriti relevantnost fotografije kao medijskog sadržaja koji prati tekst. Koristili smo aplikaciju Tineye koja nam je dala podatak o broju korištenja i vremenu pojavljivanja određene fotografije na internetu.

S obzirom na suživot s medijima i izloženost sadržajima različite kvalitete i vjerodostojnosti, važno je potaknuti učenike da propituju informacije do kojih dolaze na internetu. Kada bismo tijekom neposredne školske nastave češće primjenjivali kriterije za vrednovanje i procjenu online informacija, bili bismo spremniji za njihovu kritičku prosudbu. Na taj način bismo uvećali vlastitu razinu medijske pismenosti.

Ana Vondraček, 8.b (Novinarska grupa) OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica

Kategorija:

ZNAČAJ GLAZBE U NIJEMOM FILMU
Glazba u filmu Moderna vremena Charliea Chaplina

U grupi darovitih učenika u virtualnoj radionici s pedagoginjom Jasnom Relja analizirali smo značaj glazbe u nijemome filmu. Gledali smo film Moderna vremena Charliea Chaplina s posebnim osvrtom na glazbu i njezinu ulogu. Opisali smo što dočarava glazba u pojedinim scenama i koje emocije budi u nama.

Na početku filma - rad na tvorničkoj traci, ponovi povratak na rad u tvornicu


     Ubrzana melodija više gudačkih glazbala dočarava i u meni budi osjećaj užurbanosti. Poneki trenutci su prožeti jačanjem glazbe i naglašavanjem zvona koji utemeljuju osjećaj panike i nedostatka vremena.

 

Prvi susret Charliea i djevojke skitnice nakon krađe kruha

       Zvukovi viola i violina isprva počinju usporeni, tužniji i mirniji. Čim se djevojka skitnica sjeti ukrasti kruh i pobjeći muzika odmah postaje brža i dinamičnija. Dok je uhvaćena, muzika se opet usporava i postaje ponovo kao na početku.

Nakon što policajci odvedu Charliea, muzika opet postaje ubrzana i dinamična kada pekar shvati da je za krađu optužena kriva osoba. Djevojka je ponovo uhvaćena i muzika opet postaje usporena, točno kao i na početku.

 


Radničke demonstracija na ulici i Charlie kao slučajni vođa demonstracija

      Scena prvo započinje laganom violinom i klavirom koji se polako i postepeno naglašavaju. Zatim se u glazbu uključuju trube i klarineti, a violine i klavir nestaju. Trube bude osjećaj nemira, ljutnje i nezadovoljnosti.

 

Prvi boravak Charliea u zatvoru

      Charlieov boravak u ćeliji i ručak u zatvoru su prožeti gudačkim instrumentima čiji se tonovi konstanto spuštaju i podižu, dajući osjećaj ozbiljnosti. Kada policajci dođu pronaći zatvorenika koji je ponio „prah za nos“ u glazbu se uključuju trube dajući osjećaj nemira ili opasnosti.


Odlazak u policijskom kamionu ponovo u zatvor i drugi boravak Charliea u zatvoru

       Klavir i gudačka glazbala dočaravaju osjećaj romantike koja se očito nalazi između Charliea i djevojke skitnice. Gudačka glazbala zatim naglo ubrzaju i pružaju osjećaj riskantnosti kada djevojka skitnica odlučiti iskočiti iz kamiona.

 

Boravak u drvenoj kolibi koja je postala novi dom za Charliea i djevojku skitnicu


      Pikolo, flaute, viole i violine pružaju osjećaj mira, sreće i ljubavi.

 


Na kraju filma - odlazak djevojke skitnice i Charliea cestom u nepoznato


        Gudačka glazbala isprva dočaravaju tugu i depresiju, ali čim Charlie počne bodriti djevojku skitnicu da se razveseli, glazba ubrzo dobije romantičan ton koji filmu daje ljubavni i sretni završetak.

 

       Film mi se jako svidio, a mislim da je puno drugačiji i simpatičniji od većine modernih filmova današnjice. U filmu sam prepoznao instrumente: pikolo, flautu, klarinet, saksofon, trubu, bubanj, harfu, klavir, zvono i gudačka glazbala (violina, viola, kontrabas).

Također mi se jako svidjela posljednja scena u filmu. Volim završetke koji gledatelju/čitatelju daju mogućnost da sam osmisli budućnost likova, a romantična muzika pridonosi ukupnom dojmu završetka filma.

 

      Najviše me se dojmila scena u kojoj Charlie počinje pjevati i plesati u restoranu. Scena mi se jako svidjela pošto je vrlo unikatna i posebna jer je Charlie uvijek tih i svoje emocije izražava mimikom, a ne glasom.

Scena je uistinu smiješna i zabavna te odlično prikazuje Charlievu zaigranost i šaljivost, a možete ju pogledati putem poveznice: https://www.youtube.com/watch?v=Zqd1ar5_7qw

 

Luk Kiš, 8.d

Kategorija:

S kojim su izumiteljima upoznati petaši

Povodom Svjetskog dana izumitelja, koji se obilježava 9. studenoga, u 5.a razredu Osnovne škole „Đuro Ester“ provedeno je istraživanje o poznavanju izumitelja i njihovih izuma. U ispitivanju je sudjelovalo 25 učenika. Cilj ispitivanja bio je utvrditi opću informiranost učenika o svjetskim i hrvatskim inovatorima. Učenici su trebali na listiće napisati najmanje jednog hrvatskog izumitelja i njegov izum te najmanje jednog stranog izumitelja i njegov izum.

Četiri učenika navela su jednog ili više stranih izumitelja te njihove izume; Alberta Einsteina (teorija relativnosti), Tomas Alva Edisona (žarulja), Leonarda da Vincia (lanac, zupčanik), Isaac Newtona (gravitacija) i Mariu Curie (radij). Od stranih izumitelja učenici su najviše navodili Leonarda da Vincia.

Osamnaest učenika navelo je jednog ili više hrvatskih izumitelja;

Nikolu Teslu (izmjenična struja), Mate Rimca (automobil), Fausta Vrančića (padobran) te Slavoljuba Eduarda Penkalu (kemijska olovka). Od hrvatskih izumitelja najviše su navodili Nikolu Teslu.

Tri učenika nije navelo niti jednog izumitelja.

Može se zaključiti da je veći broj učenika upoznat s najpoznatijim hrvatskim izumiteljima, i to ponajprije Nikolom Teslom, dok samo manji broj učenika može navesti stranog izumitelja ili inovatora. Rezultati odgovaraju očekivanima, budući da su se učenici na nastavi prirode i društva u četvrtom razredu susretali s imenima istaknutih hrvatskih i povijesnih ličnosti, dok učenje o svjetskim izumiteljima još nije bilo dio njihove školske nastave. Učenici su navodili samo najpoznatije izume istaknutih hrvatskih izumitelja, premda ih oni imaju puno više. Smatram da bi istraživanja o tehničkim i drugim inovacijama najpoznatijih hrvatskih i svjetskih znanstvenika i izumitelja trebala biti dio školskih projekata. Učenici bi na zabavan način utvrdili svoje znanje i naučili nešto novo. Također bi povećali svoju opću kulturu i informativnost.

Pozivam sve čitatelje da na web adresi http://www.moj-film.hr/novosti/pregled/filmovi-i-glumci/hrvatski-izumitelji-u-jednominutnom-animiranom-filmu/ pogledaju jednominutni animirani film o hrvatskim izumiteljima. U tom je filmu predstavljeno sedam hrvatskih izumitelja i inovatora te njihovi najpoznatiji izumi: Ruđer Bošković (teorija atom, otkriće planeta, rješenje u renovaciji bazilike svetog Petra), Nikola Tesla (izmjenična struja, transformator, bežični prijenos energije, turbina, elektro motor, trofazna struja, daljinsko upravljanje, radiovalovi), Antun Lučić (prva naftna bušotina), Faust Vrančić (padobran, lančani most), Ivan Vukić (torpedo), Josip Belušić (velocimetar, mjerač brzine vožnje), Slavoljub Eduard Penkala ( mehanička olovka-penkalo).

Ako želite provjeriti svoje znanje o hrvatskim izumiteljima i usput se dobro zabaviti, svakako odigrajte igru na poveznici https://wordwall.net/hr/resource/501770/hrvatski-jezik/hrvatski-izumitelji

Gala Knežević, 5.a